Gene Roddenberry, tvorac Zvjezdanih staza, bio je sotonist koji je posvetio svoj život tome da udalji ljude od kršćanske vjere. U svojoj pomno osmišljenoj antireligiji koja propovijeda o dalekoj budućnosti ljudske rase posebnu pažnju posvetio je naglašavanju 'poslastica' za one slabog duha kako bi što veće mase privukao svojoj novoj ideji tehnološke budućnosti čovječanstva bez vjere u Boga

Na takav brutalno netolerantan način manje američke crkvene organizacije doživljavaju Zvjezdane staze, evidentno u paničnom strahu zato što religija Star Trek ima neusporedivo više sljedbenika od njihova 'pravog puta'. Da, dobro ste pročitali, u SAD-u zaista postoji registrirana religija sljedbenika koji vjeruju u svijet Zvjezdanih staza, ili bolje reći u utopijsku budućnost prema kojoj se ljudska rasa kreće.

Bez obzira na vjerske implikacije, Zvjezdane staze su se od svojih začetaka do danas razvile u jedan od najfascinantnijih fenomena subkulture, kojem može parirati eventualno jednako fiktivan znanstvenofantastični svijet Ratova zvijezda. Naša priča počinje 1964. kada je Gene Roddenberry sastavio prijedlog za novu znanstvenofantastičnu seriju. Dvije godine kasnije, njegova kreacija dospjela je na televiziju i na specifičan način naznačila prekretnicu u cjelokupnom žanru znanstvene fantastike.

Od masovne panike davne 1938. koju je izazvao Orson Welles svojom radijskom adaptacijom Rata svjetova, preko Kubrickovih Odiseja u svemiru, pa sve do Aliena Ridleya Scotta i Jamesa Camerona, pogled u budućnost u kojoj će čovjek stupiti u kontakt sa svemirom i vanzemaljskim rasama uvijek je bio jednako crn – vanzemaljci će nas uvijek pokušati pokoriti ili ubiti, a tehnologija će se prije ili kasnije okrenuti protiv čovjeka. Roddenberry je ponudio drukčije viđenje budućnosti.

Ljudi u 23. stoljeću žive u federaciji naroda i nacionalnosti znanoj pod imenom Ujedinjena Zemlja kao vrlo sofisticirana vrsta koja je razvila napredno društvo u kojem gotovo da nema problema, ne postoji nasilje ni kriminal, čak ne postoji ni novac. Unatoč visokom stupnju tehnologije i vrlo elegantnom svemirskom brodu na kojem se većina radnje serijala odvija, Zvjezdane staze ipak nisu privukle svoju publiku spektakularnim svemirskim bitkama prepunim modernih efekata.
Prava privlačnost ležala je u suptilnim i neopipljivim kvalitetama likova u kojima je do izražaja došao vrlo istančan uvid u razlikovanje dobra od zla, a zajedno s time i nova ljudska kvaliteta - ispravnost. Umjesto da se međusobno ubijaju i uništavaju, ljudi 23. stoljeća posjeduju unutarnji poriv da poboljšavaju sami sebe kroz interakciju i pomaganje drugima, a samim time unapređuju cijeli ljudski rod. Kad su se k tome novi produhovljeni likovi pomiješali s intrigantnim svemirskim rasama i pojavama, rezultat je bio pun pogodak. Sam Roddenberry izjavio je kako je zamislio seriju kao fiktivan svijet u kojem će futurističke situacije poslužiti kao analogije za aktualne svjetske probleme, koji će se naposljetku razriješiti kroz optimizam i humanizam.

Interesantno je da se paralelno sa širenjem religije Star Trek pojavio sličan fenomen vezan uz još jednu znanstvenofantastičnu franšizu. Naravno, radi se o Ratovima zvijezda, koji su vizualno bili znatno spektakularniji, a zbog akcijskih scena privlačniji velikom broju ljudi, no pravi obožavatelji prepoznali su sličnu kvalitetu kao kod Zvjezdanih staza. U Lucasovu stilu cijela priča nije bila toliko suptilna, nego prilično direktna i neprikrivena u svojoj polarizaciji, a kroz sukob njezine svijetle i tamne strane govorila je o Sili koja prožima sva živa i neživa bića u jedinstvenu cjelinu. Oni koji spoznaju tajnu Sile mogu činiti čudesne stvari, ali pritom će sami izabrati hoće li svojim postupcima stati na stranu dobra ili zla.

Ne čudi da se i iz Ratova zvijezda razvila religija, počevši s Novim Zelandom i Australijom, jer je na prilično elaboriran način govorila o boljem čovjeku, slično kao što je to slučaj sa Zvjezdanim stazama. S obzirom na to da priču s istim završetkom i obećanjem, čovjekom koji je najbolji što može biti, priča i katolička crkva kroz Isusa, jasno je zašto određene crkvene frakcije demonstrativno prozivaju Roddenberryja optužujući ga za opstruiranje božanskog autoriteta. Dodatni argument nalaze i u činjenici da je autor Zvjezdanih staza sam izjavio da je namjerno stvorio svemir u kojem religija nema velikog utjecaja na ljudsko djelovanje

Dok su ga određene crkvene organizacije nazivale ateistom, čak i sotonistom, Roddenberry kaže: 'Ne pripadam ni jednoj crkvi, no ipak se smatram religioznim čovjekom. Vjerujem da sam ja dio vas jednako kao što ste vi dio mene, a svi zajedno smo dio cjelokupnog života. Samim time smo i dijelom sile stvaranja i inteligencije iza života. Ako smo na taj način dijelovi Boga, onda naši životi nisu kratke beznačajne stvari, nego upravo imaju veliku važnost i značaj.'

Bez obzira na religijske filozofije, Zvjezdane staze stvorile su fascinantan alternativni svemir za milijune obožavatelja, a svakom od njih ponudile šansu da nauči nešto iz tog rastućeg svijeta, ako ništa drugo, onda da ljudi mogu živjeti u miru, ne samo s drugim rasama i bićima, nego i sami sa sobom. Naposljetku, religija bi trebala biti intimni dio čovjekova života. Nije bitno u što vjerujemo dokle god nas to čini boljim osobama.

Crkva je velik pojam

Jedino me u tom članku živcira crkva, koja sve što nije kršćansko naziva sotonističko.

Crkva je velik pojam

lovi koji su to pljuvali po treku, su vjerojatno neke mali ogranci katoličke crkve, koji su se zbog necega odcjepili od Vatikana...znaci nemojte pljuvat po Crkvi katolickoj, koja nema veze s time sto u tome clanku pise...

to što kažeš. moram dodati i relativan.

možda taj kaže da je relativno jer nema jednostavan odgovor ....