Pa to sam i govorila, selekcijom je nemoguće dobiti kod neke vrste cvijeća plavu boju ako je one prirodno nemaju, moguće je samo genetskom modifikacijom.

Odnosno da se geni za plavu boju cvijeta iz neke druge vrste koja ih ima poput recimo Irisa, prebace u vrstu koja ih nema ( a da se njeni prirodni za boju izbace ).

Onda će taj cvijet nakon modifikacije imati plavu boju cvijeta ( zbog gena za boju koje je dobio od Irisa ).

Tako se genetskom modifikacijom dobije nova sorta.

Takve stvari se već rade. A u aziji tvrde da su na taj način dobili plave ruže, te da će tu sortu patentirati.

uglavnom nebitno.... nije se na takve gene mislilo pod agresivnim... pod agresivnim genima se mislo da su tako modificirani da napadaju umjesto dominantnih te da su dominanti nad dominantnim genima...dakle nista se ne uklanja....

Joj.

Ti si to krivo shvatio. Ako je jedan gen dominantniji od drugog onda je taj drugi gen recesivan u odnosu na taj drugi.

Odnosno recimo kod ljudi, gen za smeđe oči je najdominantniji, a geni za plave i zelene oči su recesivni u odnosu na gene za smeđe.

Ali geni za zelene su dominantni u odnosu na plave.

Ono što ti hoću reći, nije neki gen u odnosu na sve dominantan, niti je jedan gen u odnosu na sve uvijek recesivan.

Geni se ne mogu genetski modificirati da budu dominantniji, DNK se genetski modificira.

Odnosno da skratimo priču ako je nešto ''dominantno nad dominantnim'', znači da je jedan od njih dominantan , a jedan recesivan u tom slučaju.

U tom slučaju agumentski geni za ravno čelo dominantniji su od klingonskih za grbavo, pa su klingonski u tom slučaju recesivni.

dobro to jest ali jasno ti je da je samo zbog inžinjeringa.... jer su modificirali taj gen da bude dominantan.... ne možeš to uspoređivat s evolucijom... s prirodom.... jasno ti je da je to sve umjetno....

ali to ti nije genetsko inžinjerstvo kako oni čine u st-u... oni bas mijenjaju gene

Mjenjaju, gene, misliš stvaraju gene.

Genetske modifikacije kakve jesu trenutno, je zamjena gena i umetanje gena iz jednog organizma u neki drugi.

Evo vam jedan dobar dokumentarac o genetici:

http://www.wimp.com/humanbrain/

a je l vi dok tu pričate o DNA mislite na kodirajuće sekvence ili na junk DNA? jerbo ako se modificiraju junk dijelovi neće se ništa promjeniti jer junk dijelovi ne kodiraju proteine. oni svakodnevno doživljavaju modifikacije. zato je dobro da je toliki postotak junka postoje još i translocirajući dijelovi DNA, rekombinantna DNA i tako svašta.

a ono što ste pisali o evoluciji. postoji i mikroevolucija na razini gena, ne samo makroevolucija (nastanak novih vrsta) i megaevolucija (odvajanje novih razreda, npr. vodozemaca od gmazova). ako se jedan gen promjeni, ne znači da nastaje nova vrsta. mutacije se događaju svakodnevno. najrizičnije su mutacije na stanicama u mejozi - onda se može desiti jako veliki skok

i ne razumijem zašto ste se u više rasprava uhvatili dominantnih i recesivnih gena. mendel ih je tako nazvao da jednostavnije objasni neke stvari, a odnose se na boju očiju, visinu i boju cvjetova graška, šare na krznu krava, i sl.

genetika i molekularna biologija su puno više od recesivnih i dominantnih gena

i što to podrazumjevate pod umjetne gene? gene koji se ugrađuju pomoću plazmida ili retroviruse?

''umjetni geni'' bi kao bili geni stvoreni pd strane znanstvenika koji se ne mogu naću u ostalim živim bićima.

Ali trenutna tehnologija genetske modifikacije, zapravo samo gene iz jedne vrste prenosi u drugu, i tako ovoj drugoj vrsti daje osobine koje ima ona prva.

a kak bi se to stvorilo?

već se sad na 'umjetan' način rade sekvence koje se ubacuju u DNA

Da ali ti geni potječu od već postojećih bića. I samo se ubacuju u drugo biće.

nope...stvori se sekvenca gena, poslažu se baze i onda se ugrađuju u plazmide, pa onda u eukariotsku stanicu.

genska terapija se bazira na ubacivanju gena, tj. na zamjeni oštećenog gena.
recimo, ubaci se neki virus koji inficira mišić i onda se zamjeni oštećeni sa ispravnim genom. problem je u veličini gena koji se ubacuje, a drugi da mehanizam popravka izreže dodanu sekvencu.

DNA je malo kompleksnija i sadrži eksone (netranslatirajuće regije), introne, spacere, ponavljajuće slijedove (koji mogu biti jednostavni, a mogu biti i transpozoni) i pseudogene. ako se hoće da ima smisla što se ugradio gen i da dođe do ekspresije tog gena, tj. do sinteze proteina onda se treba ugraditi u kodirajuće regije. ako tu dođe do mutacija, onda se mjenja smisao svega. ako dođe do mutacije na nekom od nekodirajućih regija onda nema problema baš. te regije zato i služe.